
Knjiga vsebuje šest študij, ki so nastale v okviru projekta EU pristopne pomoči z naslovom Prebujena kulturna dediščina. Študije so posvečene srednjeveški in zgodnje-novoveški zgodovini Bele krajine in dela hrvaškega Pokolpja, ki ju je v preteklosti v mnogočem družila skupna usoda.
Kljub dejstvu, da je Bela krajina spadala v Sveto rimsko cesarstvo, njena hrvaška soseščina pa je bila del Ogrskega kraljestva, so pomembnejše plemiške rodbine, ki se jim je uspelo uveljaviti v tem prostoru, imele posesti na obeh straneh meje. V 17. in 18. stoletju so se zaradi intenzivnih kulturnih stikov s sosednim prostorom tudi Belokranjci prištevali k Hrvatom.
Janez Weiss | |
In conterminiis. Razvoj pogranične zemlje Metlike i odnosi s hrvatsko‑slavonskim prostorom s naglaskom na prisutnosti i posjedima obitelji Erdődy i Frankapan |
13 |
Hrvoje Kekez | |
Na granici Kraljevstva i Carstva. Povijesne mijene na širem prostoru Žumberačko-samoborskog gorja od 12. do početka 16. stoljeća |
83 |
Andrej Nared | |
Pravno-upravni položaj metličke grofovije od sredine 14. do kraja 16. stoljeća | 111 |
Dušan Kos | |
Zemljišna vlastelinstva i prekogranične migracije u Beloj krajini u svjetlu srednjovjekovnih i ranovjekovnih urbara |
127 |
Miha Preinfalk | |
Auersperzi u Beloj krajini i njihovi kontakti s Hrvatskom u srednjem vijeku | 141 |
Boris Golec | |
Jesu li Belokranjci svojedobno bili Hrvati? Nedovršena kroatizacija Bele krajine u ranom novom vijeku – od Metličana i kranjskih Hrvata do Belokranjaca |
153 |
SKRAĆENICE I KRATICE | 208 |
IZVORI I LITERATURA | 209 |
Založnik
Založba ZRCIzdajatelj
Zgodovinski inštitut Milka KosaSoizdajatelj
Občina ČrnomeljISBN
978-961-254-461-4Specifikacija
mehka vezava • 19 × 27 cm • 225 straniCena
ni več na zalogi | |